27.11.2012 | 02:00
Ķslenskur landnemi ķ Kanada skrifar um indķįna 1877
ķ blaši einu sirka 1877:
,,7. Um Indķįna.
žegar viš komum hingaš, voru hér margir Indķįnar; žeir eru meinlausir sem lömb, višvikagóšir og hafa hvervetna gjört oss gott eftir föngum, en aldrei ilt; en sé žeim ilt gjört, eru žeir fullgrimmir til aš hefna sķn. žeir eru raušmóraušir į lit, allir skegglausir; fremr eru žeir feimnir og viršast hįlf hręddir viš menn, fyrr en žeir reišast. žeir įttu hér mörg hśs og höfum viš fengiš žau öll, sum keypt, en sum ekki. - Flestir Indķįnar eru nś fluttir noršaustr yfir vatn, en fįeinir eru žó eftir. - žegar bólan kom, var sem pśšri vęri hleypt ķ endann į žeim, fluttu svo meš sér bóluna og drįpu svo nišr félaga sina meš žvķ. Meinleysingja žessa dettr engum ķ hug aš hręšast."
http://timarit.is/view_page_init.jsp?issId=148464&pageId=2133248&lang=is&q=Ind%ED%E1nar
Svona tal hafa fręšimenn sżnt fram į aš er dęmigert fyrir tal nżlendukśgara hvar sem žeir komu į žessum tķmabilum. žaš er augljóst aš hann lķtur ekki į frumbyggjana sem menn heldur frekar sem dżr sem sjįlfsagt sé aš stela landinu af jafnt sem hķbżlum. Framsetningin er aš žetta sé svona hįlfmenni sem engu skipti barasta nema žį helst sem žręlar.
Stašreyndin er aš viš Winnepegvatn voru indķįnar fyrir. Ķ stuttu mįli var žaš žannig aš Kanadastjórn įtti aš sjį um aš fjarlęgja žį en sumir ęttbįlkar neitušu aš fara af landi sķnu. žaš sem geršist svo er ekki alveg vitaš fyrir vķst. žaš er vel mögulegt aš ķslendingarnir hafi beitt ofbeldi žarna meš tilheyrandi afleišingum sem óžarfi er aš lżsa. žaš sem vitaš er aš geršist var aš ķslendingar bįru meš sér bóluna og smitušu indķįna į svęšinu. Ķslendingurinn lżsir žvķ nś fallega.
Ašallega var um Cree-Indķįna aš ręša į svęšinu įsamt nokkrum fleiri flokkum. žį grein sem kallašir eru Swampy cree.
Athugasemdir
Samskipti ķslenskra innflytjenda og indķįna ķ Kanada voru flest góš. Žaš er stašreynd aš hjįlpsemi indķįnanna viš ķslensku innflytjendurna héldu lķfi ķ žeim fyrstu veturna. Žessu gleymdu ķslendingarnir ekki og launušu til baka.
Žaš vakti eftirtekt hversu hjįlpsamir ķndjįnar voru ķ garš ķslendinganna og hversu samskipti žeirra voru góš. Engir ašrir innflytjendur nutu žeirrar hjįlpsemi viš og skķršist žaš fyrst og fremst af žeirri einföldu įstęšu aš ķslendingarnir litu indķįnanna sem menn en ekki skeppnur, ólķkt öšrum žjóšum sem žarna voru.
Aušvitaš var ķ hópi ķslendinganna žį sem nś, einhverjir sem töldu allt betra sem śtlendingar segšu og tóku ósiši žeirra upp, žar į mešal illvilja gegn indķįnum. Žaš voru žó flestir sem vildu eiga góš samskipti viš žį.
Žaš voru ekki ķslendingarnir sem komu meš bóluna į žetta svęši, heldur önnur žjóšarbrot. Ķslendingar lenntu hins vegar fyrir žeirri óvęru og voru litlu varnarmeiri en indķįnar žar.
Žaš er rétt aš mynnast žess aš löngu įšur en ķslendingar tóku aš nema land viš Winnepegvatn, höfšu evrópskir innflytjendur hafiš žar landnįm. Žį höfšu veriš stundašar veišar į svęšinu af evrópubśum um langa hrķš žar į undan, auk višskipta viš indķįnanna.
Žaš er annars gaman aš lesa žessa grein Jóns Bergvinssonar ķ heild sinni.
Gunnar Heišarsson, 27.11.2012 kl. 03:04
Góš gein en žaš žarf ekki aš dramatęsa žetta svona eins og žś gerir ķ bloggi hér įšur. Séršu aš Ķslendingar voru jafnmeinlausir og indjįnarnir og voru sendir žarna noršur eftir žar sem žeir vildu halda hópinn. Žeir įttu kost į aš fara til Alaska en žeim baušst žetta ķ millitķšinni. Žeir ręndu engum hśsum en Indjįnar yfirgefa hśs sķn žegar flęrnar taka yfir og žau hafa hinir hrjįšu Ķslendingar nżtt sér. Mundu nišur meš ESB umsóknina.
Valdimar Samśelsson, 27.11.2012 kl. 10:28
Žaš gęti meira aš segja veriš aš Cree indjįnarnir hafi veriš blanda aš ķslendingunum sem voru viš lķši ķ kringum Hudson bay en mörg nöfn žar ķ kring eru Ķslensk fyrir utan allar vķkurnar žį er žar Neskaupee sem er nokkuš kunnuglegt nafn hjį okkur. Jon Dee sagši viš Elķsabetu drottningu en hann var rįšunautur hennar žegar Frobisher of fleiri landkönnušir voru aš reyna aš brjótast ķ gegn um NW leišina. Hann sagši henni. Kenndu žessum könnušum kķnversku, Ķslandees og canadisku žetta var skrifaš į svipašan hįtt og hér. Žaš er dįlķtiš merkilegt aš žetta er skrifaš en engin nżtir žetta af sagnfręšingunum.
Valdimar Samśelsson, 27.11.2012 kl. 10:37
Ašalmįliš er žetta: Allt sem skrifaš hefur veriš um byggš ķsleninga žar vestra - er mżta. Žetta hjal um aš frumbyggjar hafi hlaupiš til til žess aš hjįlpa frįbęru ķslendingunum og svo einhvernginn barasta horfiš uppśr žurru og ķslendingar stofnaš žar sitt frįbęra kjįnažjóšrembingsrķki - allt er žetta bara sögufölsun og lygi uppį ķslenska lagiš.
žetta var ķ stuttu mįli eins og eg lżsi ķ byrjun. Indķįnar voru fyrir į svęšinu og kanadastjórn var ekki bśin aš koma žvķ ķ verk aš reka žį burtu nema aš hluta til. Sķšan žegar į reyndi - žį neitušu žeir aš fara margir hverjir sem vonlegt var enda žeirra land og veršmęri.
Ķslendingar stįlu žessu bara. žetta er fyrir 1900 og žaš kemur alveg fram aš žeir hafa litiš į frumbyggja sem dżr en ekki menn. žetta višhorf var svo framyfir mišja 20.öld varšandi gręnlendinga. Ķslendingar ętlušu bara aš stela gręnlandi af gręnlendingum og litu ekki į gręnlendinga sem menn.
Svo žaš žarf ekkert aš vera hissa į aš kjįnažjóšrembingurinn sé svona sterkur į ķslandi ķ dag žar sem sjįlfsagt žykir aš stela af śtlendingum. Kjįnažjóšrembingur felur ķ sér sišleysi og mannvonsku.
Ómar Bjarki Kristjįnsson, 27.11.2012 kl. 14:09
Hvenęr ętluš Ķslendingar aš stela Gręnlandi.? Jón Dśason Lögfręšingur ķ Al.jóša rétti taldi aš Gręnland vęri Ķslenski nżlenda enda var hśn žaš. Noršur Amerķka sušur undir sušur Dakota eša Missori fljótiš var/voru Ķslensk lönd allt aš undir pólstjórnunni. Žetta var kallaš Gręnaveldi. Samkvęmt sögu okkar žį tók žaš 4 įr fyrir skattheimtumenn aš rukka skatta į žessu svęši. Séršu aš Noregskóngur var ekki aš sękjast eftir Ķslandi heldur Gręnaveldi. Skattheimtumenn fóru allaveganna tvęr feršir og kvörtušu sįran aš žeir vildu meiri tķma ķ žetta verk. Žeir voru ķslenskir.
Valdimar Samśelsson, 27.11.2012 kl. 14:33
Jį. žeir ętlušu meš žaš ķslendingarnir fyrir ,,alžjóšlega dómsstóla"! Alveg fram yfir 1950!
žaš var augljóslega bara ekki ķ lagi innbyggjara hérna. Blindašir af ofsažjóšrembingi.
Eg skrifaši um žetta nokkra pistla fyrir stuttu. žessu vilja flesti gleyma nśna og hafa ekki hįtt um - skiljanlega.
žaš er sérstaklega athyglisvert aš žaš erins og lengi vel hafi allir veriš sammįla um aš žaš ętti bara aš stela Gręnlandi og engu skipti meš gręnlendinga. žeir vęru réttlausir skręlingjar.
Ok. žetta nęt fram yfir 1950 gręnlandsdellan - žį žurfa menn ekki aš vera hissa į žó žeir ķslendingar hafi litiš į indķįna sem skķt.
Ómar Bjarki Kristjįnsson, 27.11.2012 kl. 15:24
Ps. mašur er aš velta fyrir sér hvor ķslendingar hafi ekki myrt indķįna bara žegar žeir stįlu landinu - og kennt bólunni um.
Ennfremur furšulegt hve žessu er haldiš leyndu og ekki minnst į ķ öllum umfjöllunum um efniš. Ekki minnst į a žarna voru Indķįnar sem bjuggu fyrir og neitušu aš hluta til aš fara.
žessi ķslenska nżlenda - vr bara hefšbundin nżlendukśgun.
Ómar Bjarki Kristjįnsson, 27.11.2012 kl. 15:26
Fyrir žį sem žetta lesa er rétt aš minna į žaš aš sem betur fer žį er fremur fįtķtt aš ķsenskt fólk hati eigin žjóš og žjóšerni jafn mikiš og eigandi žessarar sķšu.
Įrni Gunnarsson, 27.11.2012 kl. 19:40
Bęta viš athugasemd [Innskrįning]
Ekki er lengur hęgt aš skrifa athugasemdir viš fęrsluna, žar sem tķmamörk į athugasemdir eru lišin.